Koji su najteži strani jezici?

Postoje lakši i teži strani jezici. No ni teži nisu nesavladivi, pogotovo u dobroj školi s odličnim profesorima koji će učiniti sve da vam pomognu savladati jezik.

Učenje jezika​ prekrasan je proces koji zahteva trud. Neki jezici zahtevaju i više truda nego inače. Ponekad je to individualna stvar, no u većini će slučajeva jezici za većinu polaznika predstavljati malo veći izazov. Za ljude iz Srbije izazov će npr. biti kineski jezik, a za Kineze svakako srpski jezik, odnosno slovenski jezici. Pokušajte smisliti kako biste Kinezu objasnili srpske padeže ili kako bi vi savladali kineska slova. Faktori koji neki svetski jezik čine teškim naravno povezani su s vašim materinjim jezikom, koliko je drugi jezik različit od maternjeg, postoji li išta u njegovoj gramatici ili vokabularu što nam je prepoznatljivo, hoćemo li se mučiti s izgovorom i uopšte moći izgovoriti sve što želimo, kakvo je pismo itd. Sastavili smo spisak pet najtežih svetskih jezika koji su teži od očekivanog, ali ne nesavladivi.

1. Kineski jezik​ – manje-više zadovoljava sve kriterijume po kojima nam je težak. Ne prepoznajemo pismo, ​srpski ​i kineski vokabular nemaju dodirnih tačaka. Gramatika slovenskih jezika ne podudara se s gramatikom sinotibetskih. Zapravo je jednostavnija, nema padeža, rodova, množine i jednine.
2. Arapski jezik​ – jezik s prekrasnom estetikom koji nas tera da pišemo s desna na levo. U većini pisanih dokumenata arapski ne sadrži samoglasnike, ima tri vrste slova „h“ i čak 10 glagolskih formi.
3. Perzijski jezik​ – poznat kao i farsi. Izgledom sličan arapskom, jer koristi modifikovnu verziju arapskog pisma, no zapravo drugačiji jezik. Vrlo melodičan i lep, bio je jezik poezije na mnogim istočnim dvorovima, koristio ga je i poznati pesnik i mistik iz 13. veka, Rumi.
4. Turski jezik​ – vrlo mladi jezik koji je svoju današnju formu dobio tek 1928. godine. U Srbiji je poznat i kao „jezik sapunica“ te postaje sve popularniji. Turski kao aglutinativni jezik funkcioniše na principu dodavanja nastavaka. Dok ćete u srpskom reći „ona koju sam voleo“ s četiri reči, na turskom vam je dosta jedna reč „sevdiğim“.
5. Mađarski jezik​ – verovatno ste primetili, kad ste bili u Mađarskoj, da vam nijedna reč nije poznata i da baš niste mogli brzo pokupiti neke izraze. Mađarski, za razliku od ostalih evropskih jezika, ne pripada indoevropskoj porodici jezika, već ugrofinskoj. Ima toliko padeža da se lingvisti ne mogu ni dogovoriti koliko, ali brojke idu od 18-24. No barem nam je blizu, pa možemo uvek skočiti i pokušati uhvatiti koju zgodnu frazu.

Nabrojimo još neke svetske jezike koji bi mogli biti izazov, poput ​finskog​, ​japanskog​, ​korejskog​, tajlandskog, ​poljskog ​itd.

Bez obzira na težinu, svaki je jezik bogatstvo i uz pravu motivaciju i volju apsolutno savladiv. Učenje stranih jezika​ doprinosi našem razvitku, jačanju intelekta i čini nas boljima. Kroz jezik ne učimo samo gramatiku i vokabular, već kulturu, tradiciju jednog naroda. Učenje jezika uvek podstiče dalji interes i tera nas da otkrivamo i želimo više.

Svetski su jezici naš prozor u svet.