Učenje estonskog jezika i njegovo poreklo
Estonski jezik zvaničan je jezik na teritoriji Republike Estonije i jedan je od zvaničnih jezika Evropske Unije, uzevši u obzir da je 01. maja 2004. godine ova država postala jedna od članica te organizacije.
Zvanični podaci iz 2022. godine pokazuju da 1,2 miliona ljudi u celom svetu govore estonski jezik. Od toga je veći broj njih naseljen na teritoriji Republike Estonije, čak oko 920 000, a oko 160 000 ljudi koji se služe estonskim jezikom žive van zemlje.
Latinica je zvanično pismo estonskog jezika, a Institut za estonski jezik je institucija koja se bavi regulativom jezičkih normi.
Prema aktuelnoj podeli, estonski jezik pripada grupi uralskih jezika, a nalazi se u podgrupi, odnosno u grani ugro - finskih jezika, to jest južnih - balto - finskih jezika.

Postoje dve dijalekatske grupe i četiri dijalekta u estonskom jeziku, a smatra se aglutinativnim jezikom. Jedna od osnovnih karakteristika estonskog jezika jeste i gubitak završnih slogova, posebno kada su u pitanju imenice i pridevi. Samim tim se karakteriše kao funzioni jezik, a takođe je poznat i po izuzetno bogatom morfološkom sistemu.
Subjekat, glagol i objekat predstavljaju uobičajeni red reči u rečenici estonskog jezika, iako ima određenih odstupanja.
Smatra se da je savremeni jezik nastao tokom 18 - og i 19 - og veka, a da je kao osnov korišćen dijalekat sa tla severne Estonije.
Prisutan je veliki broj pozajmljenica i to na prvom mestu iz germanskih jezika, najpre iz nemačkog i to srednjeg donjeg nemačkog i standardnog nemačkog, kao i iz mađarskog jezika.
Iz 13. veka potiče najstariji pisani trag o ovom jeziku. Prva knjiga koja je objavljena na estonskom jeziku se pojavila 1525. godine, ali nažalost u pitanju je bio luteranski rukopis, koji je spaljen odmah nakon što je objavljen, tako da se danas ne može videti. Ipak, prva zvanično sačuvana knjiga na tom jeziku datira iz 1535. godine.
Estonska gramatika je prvi put štampana na nemačkom jeziku 1637. godine, dok je prevod Novog zaveta na estonski jezik izašao 1686. godine, kada je bio objavljen prevod na južni estonski, a prevod Novog zaveta na severni estonski je objavljen 1715. godine.
Književnost na ovom jeziku je počela da se stvara u prvim decenijama 19 - og veka.
U vreme prosvetiteljstva se može govoriti o značajnijem širenju estonskog jezika, što se zbilo tokom 19 - og veka. Po završetku Prvog svetskog rata, tačnije 1918. godine estonski jezik postaje i zvaničan državni jezik, da bi bilo zabeleženo po završetku Drugog svetskog rata da čak 97 procenata tadašnjeg stanovništva Estonije govori ovim jezikom.
Zbog istorijskih događaja, odnosno sovjetske okupacije, estonski više nije bio jedini zvaničan jezik u zemlji, jer je postojao i drugi zvaničan jezik, a to je bio ruski. U to vreme je dvojezičnost bila aktuelna, ali je zanimljivo pomenuti da je učenje estonskog jezika bilo obavezno za sve, ali to baš u praksi nije bilo uvek tako u tom periodu.
Jedini državni jezik na tlu Estonije postaje 1991. godine estonski jezik, kada je obnovljena nezavisnost Republike Estonije.
Dve su grupe dijalekata u estonskom jeziku i to severni i južni dijalekti.
Estonski jezik koristi latinično pismo, a pravopisna pravila su u većini slučajeva fonemska, što znači da svako slovo, odnosno grafema ima jedan glas, to jest fonemu, s tim što postoje i određena odstupanja. Pravopis ovog jezika je izrađen u drugoj polovini 19. veka, a kao njegov osnov korišćen je finski jezik.
Čak je 9 samoglasnika u estonskom jeziku, ali i 36 diftonga.
Imenice i zamenice u estonskom jeziku nemaju gramatički rod, a padežni sistem je sačinjen od čak 14 padeža.
Često se kao jedna od specifičnosti estonskog jezika pominje i ta što ne postoji gramatičko buduće vreme, odnosno ta što postoje posebni oblici za izražavanje radnje koju izvodi subjekat koji je neodređen, kada se ona iskazuje bezličnim oblikom.
Melodičnost estonskog jezika je ono što je takođe jedna od osnovnih karakteristika, ali u određenoj meri učenje ovog jezika otežava upravo različito trajanje samoglasnika. Međutim, kursevi estonskog jezika koje u ponudi ima Škola stranih jezika Akademije Oxford su osmišljeni tako da polaznici mogu bez ikakvih problema da steknu znanja, koja su u skladu sa konkretnim nivom.
U tom smislu ističemo da ovo obrazovna institucija nastavu organizuje na ukupno šest nivo znanja, jer ih toliko predviđa Zajednički evropski referentni okvir za jezike, to jest CEFR ( The Common European Framework of References for languages ), koji se na tlu Evrope smatra trenutno važećim standardom kada je u pitanju nastava stranih jezika.
Ukratko, prvi nivo je početni ili osnovni, a nosi oznaku A 1, posle koga se kursevi estonskog jezika organizuju na nivou A 2 ili višem početnom, to jest višem osnovnom nivou znanja. Nakon toga slede niži srednji nivo znanja i viši srednji nivo znanja, koji nose oznake prema pravilima Zajedničkog evropskog referentnog okvira za jezike B 1 i B 2, a predviđeno je da posle toga kandidati pohađaju kurs estonskog jezika na nižem naprednom nivou ili C 1. Šesti i ujedno najviši nivo znanja koji može dostići stranac, to jest osoba kojoj nije maternji estonski jezik jeste viši napredni nivo i on prema pravilima ovog standarda nosi oznaku C 2.
Podrazumeva se da je unapred tačno određeno koja znanja treba kandidat da savlada na kom nivou, posle čega će biti izvršena adekvatna provera i on će postati vlasnik sertifikata, koji mu kao zvanično priznata obrazovna institucija u našoj zemlji izdaje Škola stranih jezika Akademije Oxford. Svako ko u okviru Nacionalne službe za zapošljavanje ima otvoren radni dosije može da izvrši i upis konkretnog sertifikata u njega, a prema trenutno aktuelnim pravilima, što znači da upis mora zahtevati od zaposlenih u ispostavi te službe u kojoj ima otvoren radni dosije.
Bitno je takođe da svako ko je zainteresovan da pohađa kurs estonskog jezika, bez obzira da li je to opšti ili specijalizovani ( stručni ) kurs estonskog jezika, odnosno ubrzani, konverzacijski ili neki drugi, izvrši prijavljivanje u okviru konkretne poslovnice Škole stranih jezika Akademije Oxford. Osim mogućnosti da prijavljivanje izvrši lično, kandidat može da se opredeli i za elektronsko prijavljivanje, odnosno slanje osnovnih informacija o sebi na mejl adresu najbliže poslovnice te obrazovne institucije. Takođe postoji mogućnost i da prijavljivanje izvrši putem telefona, a u sva tri slučaja treba da navede ime i prezime, broj telefona i datum rođenja.
Posle toga će biti organizovan upis, kada će kandidat morati lično da bude prisutan u prostorijama te poslovnica ove obrazovne institucije, te će biti u obavezi i da dostavi dokumenta koja se zahtevaju, a o čemu će ga nadležni svakako blagovremeno obavestiti.
Isto tako će biti potrebno i da se svako od njih odluči između svih opcija koja nudi Škola stranih jezika Akademije Oxford, a kada je u pitanju kako mesto na kome će biti održani kursevi estonskog jezika, tako isto i način.
Osim opcije da nastavu pohađaju uživo, to jest direktno u okviru prostorija odabranog predstavništva ove obrazovne institucije, zainteresovanima se nudi i mogućnost da kurs estonskog jezika pohađaju na daljinu, to jest online. U oba slučaja Škola stranih jezika Akademije Oxford omogućuje zainteresovanim polaznicima da se opredele između praćenja individualne i nastave u grupi.
Neophodno je da svako kome odgovara mogućnost pohađanja nastave na daljinu, to jest online u tom slučaju za pristup časovima koristi lični kompjuter. A da bi edukacija bila maksimalno kvalitetna, taj računar mora da ispuni zadate kriterijume u u vezi sa performansama, odnosno kandidat mora da obezbedi stabilnu konekciju sa internetom za sve vreme dok traje kurs estonsko jezika. O svemu tome će naravno da budu obavešteni svi prijavljeni na vreme, kao i o tome da imaju obavezu namenski softver da instaliraju samostalno na taj računar.
Postupak instalacije tog programa nije zahtevan i trebalo bi da svaki prijavljeni kandidat bez ikakvih problema može da ga izvrši. Međutim, ako mu bude bila potrebna pomoć stručnjaka ili tada ili dok prati onlajn kurs estonskog jezika, može je dobiti u okviru svake poslovnice Škole stranih jezika Akademije Oxford, budući da postoji i tehnička podrška koja je na zahtev dostupna.
S obzirom na to da je predviđeno da i nastava uživo i na daljinu mogu biti organizovane na dva načina, to je vrlo važno da svaki pojedinačni polaznik odluči da li će nastavu pratiti individualno ili u grupi.
Individualni tip edukacije, kada je samo jedna osoba prisutna dok traje kurs estonskog jezika podrazumeva i vrlo specifična pravila organizacije, koja su u velikoj meri fleksibilna.
Inače je u aktuelnom nastavnom programu individualne edukacije navedeno ukupno 50 školskih časova, što je informacija koja će na vreme da bude predočena svakom pojedinačnom polazniku.
Uzevši u obzir da su pravila fleksibilna, to znači da će taj polaznik imati obavezu da se sa profesorom koji bi trebalo da vodi individualni kurs estonskog jezika i sa koordinatorom za nastavu u poslovnici Škole stranih jezika Akademije Oxford u kojoj se prijavio i upisao, usaglas i oko tačnog rasporeda tolikog broja časova. Sve to posredno znači da će oni zajedno definisati koliko bi trebalo da traju individualni kursevi estonskog jezika, a takođe se očekuje i da se usaglase oko tačnih termina održavanja časova i naravno oko toga kog datuma će da počne nastava poznata kao jedan na jedan.
Sasvim su drugačija pravila organizacije kada je u pitanju nastava za grupu. Radi se o strogo definisanim pravilima, koja se ne menjaju ako to bilo koji član neke grupe bude zahtevao. Prilikom prijavljivanja i kada se budu upisivali, svi koji izraze želju da kurs estonskog jezika pohađaju u grupi će dobiti informaciju o tome da se izmene ne dozvoljavaju, te da će nastavu pohađati ukupno četiri meseca. Tom prilikom će kandidati saznati i da je 66 školskih časova obuhvaćeno nastavnim programom.
Ipak, treba imati na umu da su to zapravo jedine informacije koje kandidati mogu da dobiju ranije, dok će morati da pričekaju kako bi saznali kog datuma će početi grupni kurs estonskog jezika u konkretnom slučaju, odnosno u kojim terminima će da pohađaju časove i kako će zapravo tih 66 školskih časova za određenu grupu polaznika da bude raspoređeno. Stvar je u tome da ove podatke definiše koordinator za nastavu i to isključivo u onom predstavništvu Škole stranih jezika Akademije Oxford u kome se prijavi dovoljno zainteresovanih, to jest u okviru koga dođe do formiranja mikro, male ili standardne grupe, poznate i kao grupa 6 +.
Dakle, Škola stranih jezika Akademije Oxford svima njima nudi mogućnost da nastavu pohađaju u grupi koja im najviše odgovara. A ono što je važno da svi zainteresovani znaju jeste da su pravila organizacije nepromenljiva, odnosno da se primenjuju za svaku od ponuđenih grupa. Praktično govoreći, jedina razlika između njih odnosi se na broj osoba koja treba da pohađaju kurs estonskog jezika.
Takođe će kandidati dobiti informaciju i o tome da prvo mora doći do kreiranja konkretne grupe, što znači u praksi da minimalan broj zainteresovanih moraju prvo da izvrše prijavljivanje, posle čega će konkretna grupa da bude formirana.
S obzirom na to da je Škola stranih jezika Akademije Oxford predvidela da će dvoje ili troje polaznika pohađati nastavu kada se ona organizuje za mikro grupu, to prvo mora biti ispunjen pomenuti uslov, odnosno prijavljivanje mora izvršiti najmanje dvoje njih.
U okviru male grupe će ih biti prisutno četvoro ili petoro, tako da se zahteva da prvo četiri osobe izvrše prijavljivanje i upis, te da tom prilikom navedu da im najviše odgovara da kursevi estonskog jezika budu na takav način organizovani.
Ostalo je još da napomenemo i to da postoji mogućnost pohađanja nastave u okviru grupe 6 +, koja se smatra standardnom, a u tom slučaju je prisutno minimum šestoro polaznika za vreme trajanja nastave, s tim da ih najviše može biti prisutno desetoro. Samim tim je sasvim jasno da tek pošto se minimum šestoro njih prijave i naravno izjasne da im odgovara baš da u okviru takve vrste grupe da pohađaju kurs estonskog jezika, smatraće se da je grupa formirana, posle čega će koordinator za nastavu poslovnice Škole stranih jezika Akademije Oxford u kojoj su se ti polaznici prijavili, definisati sve detalje i o njima naravno obavestiti sve članove konkretne grupe.
Zaposleni u kompanijama takođe mogu da pohađaju ovu edukaciju, ali samo ako njihovi nadležni budu uputili zvaničan zahtev o tome. Naime, da bi korporativni kursevi eetonskog jezika bili organizovani, potrebno je da vlasnik ili direktor dotičnog preduzeća, odnosno ovlašćeno lice zahtev o tome uputi nadležnima u okviru bilo koje od preko 40 poslovnica Škole stranih jezika Akademije Oxford, koje se nalaze širom naše zemlje.
Vrlo slično pravilima koja se primenjuju kada se nastava za fizička lica organizuje u formi individualne važe i u ovom slučaju. a to znači da se predstavnik dotične kompanije dogovara direktno sa predstavnikom odabrane poslovnice institucije organizatora o tome kako će biti organizovan korporativni kurs estonskog jezika.
Najjednostavnije govoreći, oni se usaglašavaju prvo oko toga kog datuma će nastava za taj broj zaposlenih da počne, a zatim definišu i precizno termine održavanja časova.
Uzevši u obzir da je predviđeno da se klijent i organizator tom prilikom dogovaraju i oko rasporeda unapred određenog nastavnog fonda, oni će na taj način da odrede i koliko bi trebalo korporativni kurs estonskog jezika da traje.
Svemu tome treba dodati i podatak da Škola stranih jezika Akademije Oxford može da izađe u susret zahtevima klijenta vezano i za izmenu mesta održavanja nastave namenjene zaposlenima. Naime, ako tako klijentu i njegovim radnicima više odgovara, te ako propisane uslove obezbedi i u okviru svog preduzeća, ova obrazovna institucija će nastavu na toj lokaciji i da organizuje.
- Ada
- Ada Ciganlija
- Aleksandrovac
- Aleksinac
- Alibunar
- Apatin
- Aranđelovac
- Arilje
- Babušnica
- Bač
- Bačka Palanka
- Bačka Topola
- Bački Petrovac
- Bajina Bašta
- Barajevo
- Banovo Brdo
- Banjica
- Batajnica
- Batočina
- Bečej
- Bečmen
- Bela Crkva
- Bela Palanka
- Beli Potok
- Beočin
- Beograd
- Bežanija
- Blace
- Bogatić
- Bojnik
- Boljevac
- Boljevci
- Bor
- Borča
- Bosilegrad
- Braće Jerković
- Brus
- Bujanovac
- Cerak
- Crna Trava
- Čačak
- Čajetina
- Čoka
- Čubura
- Čukarica
- Ćićevac
- Ćuprija
- Dedinje
- Despotovac
- Dečani
- Đakovica
- Đeneral Janković
- Dimitrovgrad
- Doljevac
- Donji Milanovac
- Dorćol
- Dragaš
- Dušanovac
- Gadžin Han
- Glogovac
- Golubovac
- Gora
- Gornji Milanovac
- Grocka
- Inđija
- Irig
- Istok
- Ivanjica
- Jakovo
- Jagodina
- Jajinci
- Junik
- Kanarevo Brdo
- Kanjiža
- Kaluđerica
- Kalvarija
- Kalemegdan
- Karaburma
- Kačanik
- Kikinda
- Kladovo
- Klina
- Klokot
- Knić
- Knjaževac
- Koceljeva
- Kosjerić
- Kosovo Polje
- Kosovska Kamenica
- Kosovska Mitrovica
- Kostolac
- Kotež
- Kovačica
- Kovin
- Kragujevac
- Kraljevo
- Krnjača
- Krupanj
- Kruševac
- Kučevo
- Kula
- Kumodraž
- Kuršumlija
- Labudovo Brdo
- Lajkovac
- Lapovo
- Lazarevac
- Lebane
- Ledine
- Leposavić
- Leskovac
- Lipljan
- Ljig
- Ljubovija
- Loznica
- Lučani
- Majdanpek
- Mali Iđoš
- Mali Zvornik
- Mališevo
- Malo Crnište
- Mamuša
- Medaković
- Medveđa
- Merošina
- Miljakovac
- Mionica
- Mirijevo
- Mladenovac
- Negotin
- Neimar
- Niš
- Nova Crnja
- Nova Galenika
- Nova Varoš
- Novi Bečej
- Novi Beograd
- Novi Knjaževac
- Novi Pazar
- Novi Sad
- Novo Brdo
- Obilić
- Obrenovac
- Odžaci
- Ovča
- Opovo
- Orahovac
- Osečina
- Ostružnica
- Padina
- Palić
- Palilula
- Pančevo
- Paraćin
- Peć
- Pećinci
- Pelagičevo
- Petrovac na Mlavi
- Petrovčić
- Petlovo Brdo
- Pinosava
- Pirot
- Plandište
- Podujevo
- Podunavci
- Požarevac
- Požega
- Preševo
- Priboj
- Prijepolje
- Priština
- Prizren
- Progar
- Prokuplje
- Rača
- Rakovica
- Raška
- Ražanj
- Rekovac
- Resnik
- Ripanj
- Rožaje
- Ruma
- Rušanj
- Šabac
- Štimlje
- Štrpce
- Šumice
- Savski Venac
- Savamala
- Sečanj
- Senta
- Senjak
- Šid
- Sjenica
- Slankamen
- Smederevo
- Smederevska Palanka
- Soko Banja
- Sombor
- Sopot
- Srbica
- Srbobran
- Sremska Mitrovica
- Sremski Karlovci
- Sremčica
- Stara Pazova
- Stari Grad
- Subotica
- Surdulica
- Surduk
- Surčin
- Suva Reka
- Svilajnac
- Svrljig
- Temerin
- Titel
- Topola
- Trgovište
- Trstenik
- Tutin
- Ub
- Umka
- Uroševac
- Užice
- Valjevo
- Varvarin
- Velika Plana
- Vidikovac
- Vitina
- Višnjička Banja
- Velika Moštanica
- Veliko Gradište
- Vladičin Han
- Vladimirci
- Vlasotince
- Voždovac
- Vračar
- Vranje
- Vrbas
- Vrčin
- Vrnjačka Banja
- Vršac
- Vučitrn
- Žabalj
- Žabari
- Žagubica
- Žarkovo
- Žitište
- Žitorađa
- Železnik
- Zaječar
- Zemun
- Zemun Polje
- Zrenjanin
- Zvezdara
- Zubin Potok